Terapija za tijelo I dušu-besplatno ! ČITAJ KORISNO
18/07/2020
Kako ostati miran na sve dogadjaje koji se dešavaju?! Istina je da ništa ne mijenjamo sa brigom. Ljudi i dalje žive ili boluju. Viruse ne možemo zaustaviti ! Sjajna vijest je da možemo sebe zaustaviti. Usvojite potrebno i zavolite svijet onakav kakav jeste, sebe mijenjajte !
Kategorije iskrivljenih automatskih misli:
1. Čitanje misli: Mislite da znate što drugi misle bez dovoljno dokaza o njihovim mislima. “On misli da sam ja gubitnik.”
2. Proricanje budućnosti: Negativno predviđate budućnost: Stvari će se pogoršati, ili je opasnost pred vama.
“Past ću na ispitu” ili “Neću dobiti posao.”
3. Katastrofiziranje: Vjerujete da je ono što se dogodilo ili ono što će se dogoditi tako strašno i nepodnošljivo da to nećete moći podnijeti. “Bilo bi grozno da ne uspijem.”
4. Etiketiranje: Pripisujete opšte negativne crte sebi i drugima. “Nepoželjan sam” ili “On je grozna osoba.”
5. Umanjivanje pozitivnog: Tvrdite da su pozitivne stvari koje vi ili drugi činite trivijalne. “To supruge trebaju činiti - pa ne vrijedi ako je dobra prema meni” ili “Ovi su uspjesi bili lagani, pa se ne računaju.”
6. Negativno filtriranje: Usmjereni ste gotovo isključivo na negativno i rijetko opažate pozitivno.
“Pogledajte sve te ljude kojima se ne sviđam.”
7. Pretjerano generalisanje: Percipirate opšti obrazac negativnog na temelju jednog događaja.
“Ovo se samo događa meni. Čini se da ne uspijevam u mnogočemu.”
8. Dihotomno mišljenje: Događaje i ljude doživljavate u sve ili ništa terminima. “Svi će me odbaciti” ili “To je bio potpuni gubitak vremena”.
9. Trebanja: Događaje interpretirate u terminima kako bi stvari trebale biti umjesto da se jednostavno usmjerite na ono što jest. “Trebao bih proći dobro. Ako ne uspijem, onda sam gubitnik.”
10. Personaliziranje: Pripisujete neodgovarajuću količinu krivice sebi za negativne događaje i ne uviđate da neke događaje takođe uzrokuju drugi. “Brak je propao jer ja nisam uspjela.”
11. Okrivljavanje: Usmjereni ste na drugu osobu kao na izvor svojih negativnih osjećajnja i odbijate preuzeti odgovornost za promjenu sebe. “Ona je kriva da se ja tako osjećam” ili “Moji roditelji su uzrokovali sve moje probleme.”
12. Nepravedna uporedjivanja: Tumačite događaje u terminima standarda koji su nerealni - npr., usmjereni ste primarno na druge koji bolje uspijevaju i sebe doživljavate inferiornim u tom poredjenju. “Ona je uspješnija od mene” ili “Ostali su bolje prošli na testu od mene.”
13. Orijentacija žaljenja: Vi ste usmjereni na ideju da ste mogli bolje proći u prošlosti umjesto što biste mogli bolje činiti sada. “Mogla sam imala bolji posao da sam se bolje trudila” ili “Nisam to trebala reći.”
14. Što ako?: Postavljate niz pitanja o tome “što ako” se nešto dogodi i ne uspijevate biti zadovoljni s bilo kojim odgovorom. “Da, ali što ako postanem anksiozan?” ili “Što ako ne mogu uhvatiti dah?”
15. Emocionalno rezonovanje: Dopuštate da vas osjećaji usmjeravaju u tumačenju stvarnosti. “Osjećam se depresivno; zato moj brak ne uspijeva.”
16. Nesposobnost odbacivanja: Odbijate bilo kakav dokaz ili argumente koji mogu biti suprotni vašim negativnim mislima. Primjer, kada mislite “Nisam vrijedan ljubavi”, vi odbijate kao nevažan bilo koji dokaz da se ljudima sviđate. Posljedično, misao se ne može odbaciti. “To nije pravo pitanje. Postoje dublji problemi.
Postoje drugi činioci.”
17. Usmjerenost na prosuđivanje: Gledate sebe, druge i događaje u terminima evaluacije kao dobar-loš ili superioran-inferioran, umjesto da jednostavno opisujete, prihvatate ili razumijete. Stalno mjerenje sebe i drugih prema proizvoljnim standardima i utvrđivanje da vi i drugi niste njima dorasli. “Nisam bio
uspješan na koledžu” ili “Ako se počnem baviti tenisom, neću biti dobar u tome” ili “Gledaj kako je ona uspješna. Ja nisam uspješan.
1. Opustite svoj um i svoje tijelo. Vježbajte mišićnu relaksaciju i usmjereno disanje. Učite kako ostati u trenutku i opustiti svoje misli i napetost.
2. Ispitajte prednosti otpuštanja briga. Budite iskreni prema sebi o pomiješanim motivima svojih briga. Dio vas želi smanjiti brige; drugi dio osjeća potrebu brinuti kako bi bio pripremljen. Ključ je znati kada vas brige vode do produktivnog djelovanja. Ako nije tako, to je beskorisna mentalna energija.
3. Imajte na umu da je misao misao - to nije stvarnost. Imajte svoje misli na umu, i prepoznajte da stvarnost nije isto što i misli. Kada postanete pažljivi opažač svog disanja, možete vježbati jednostavno opažati svoje misli. Možete se nasloniti i reći, “To je samo još jedna misao.” I zatim možete vježbati reći, “Pusti je neka ide.”
4. Pitajte se jesu li vaše brige zaista racionalne. Vježbajte tehnike kognitivne terapije koje ste naučili. Ispitajte dokaze za i protiv; pitajte se koji biste savjet dali prijatelju; pregledajte koliko ste puta pogriješili u prošlosti; i tako dalje.
5. Odredite “vrijeme za brige”, zapišite svoja predviđanja i vodite bilješke o brigama kako biste testirali što se zaista dogodilo. Utvrdit ćete da su brige uglavnom uvijek lažna predviđanja i da ih možete odložiti do vremena za brige, pa će vam na kraju biti dosadne!
6. Vrednujte svoje emocije: Vodite dnevnik svojih emocija, pozitivnih i negativnih. Utvrdite koje emocije imaju smisla, zašto nisu opasne i zašto drugi ljudi imaju iste osjećaje kao i vi. Vrednujte sebe.
7. Prihvatite neizvjesnost i prihvatite svoja ograničenja. Ne možete kontrolisati ni znati sve. Nije sve na vama. Što više prihvatate ono što ne možete, veći je vaš osjećaj snage u stvarnom svijetu.
8. Prepoznajte da nema hitnosti. Ne morate znati odmah sada. Ništa se neće dogoditi ako ne znate. Ali možete se usmjeriti na uživanje u sadašnjem trenutku i učiniti najbolje od trenutka koji je pred vama.
9. Vježbajte gubljenje kontrole. Umjesto da pokušate zaustaviti ili kontrolisati svoje brige, preplavite se njima. Predajte se brigama, ponovite brigu i dosadite sebi stalnim ponavljanjem iste zabrinjavajuće misli. Postat će vam dosadno i manje ćete brinuti.
10. Slično tome, pokušajte poludjeti. Ne možete poludjeti od briga. Ali, možete naučiti da prepuštanje kontrole omogućuje da prebrodite svoj strah od gubitka kontrole.
11. Vježbajte svoje najveće strahove. Zamislite najgori ishod i ponavljano ga zamišljajte. Utvrdit ćete da će s vremenom slike i misli postati dosadne.Lako je razviti lijepe misli,dovoljno je maštati Razmislite o sljedećem: “Lijek” je dosada?Promijenite percepciju života I pogleda na njega.Briga vodi prema patnji tijela,odnosno prema bolesti.A to vam nije potrebno.Kraj života će nekad doći,to je realnost.Ne plašite se života I živite!
Upoznajte svoju anksioznost:
Anksioznost je normalna.
Svako je anksiozan.
Anksioznost pokazuje da sam budan.
Anksioznost može biti biološki programirana (to može biti “pravi odgovor u pogrešno
vrijeme” - nema opasnosti od
koje moram pobjeći.)
Uklonite opasnost:
Anksioznost je uzbuđenje: nije opasna.
Već sam kroz ovo prošao/la i ništa se loše nije dogodilo.
Anksioznost prolazi i vraća se.
Propitajte svoje negativne misli:
Imam lažne alarme.
Ne ludim niti gubim kontrolu.
Ove senzacije nisu opasne.
Drugi ne mogu vidjeti moja osjećanja u meni,vide samo što pokažem ponašanjem
Ne moram imati 100%-tnu kontrolu.
Učite iz prošlosti:
U prošlosti sam imao puno negativnih predviđanja koja se nisu ostvarila.
Nikada nisam poludio, imao infarkt ili umro od anksioznosti.
Zapamti da je panika pretjerano, a ne premalo disanje - neću umrijeti od toga.
Prihvatanje plana:
Mogu se nasloniti i pratiti svoje uzbuđenje.
Mogu prihvatiti da moje uzbuđenje raste i pada.
Mogu opažati kako moje senzacije rastu i padaju.
Mogu prihvatiti svoje uzbuđenje i ispitati svoje negativne misli.
Mogu I moram mijenjati sebe.Priznajem sebi greške I tražim rješenja.
Mirno se osjećam što god radim i sa kim god razgovaram,svjesan/na sam da
imam kontrolu nad sobom.Ne ljutim se na okolinu-shvatajući da problema nema
dok je tijelo zdravo.Primjenite tople,radosne misli sebi.Tek kad ste mirni u svojoj
duši-znači da ste uradili najbolje za sebe!
Svaki dan je radostan tek kad zavolite I zagrlite sebe sa svim manama I vrlinama!
