PSIHOLOG PODGORICA CRNA GORA
CENTAR KLINIČKE PSIHOLOGIJE PODGORICA - MOB: 067 844 349

CENTAR KLINIČKE PSIHOLOGIJE PODGORICA
TEL: +382 20 225 222, MOB: +382 67 844 349


SPECIJALISTA KLINIČKE PSIHOLOGIJE,
PSIHOTERAPEUT - MATOVIĆ JADRANKA

ŠTO JE ALEKSITIMIJA: Psihološko stanje koje ne treba zanemariti!

Muzika utiče na raspoloženje - a što vi slušate?
08/09/2021


Istraživanja pokazuju da muzika koju slušamo može direktno uticati na naše raspoloženje. Već znamo da nas tužne pjesme čine tužnim, dok nas vesele pjesme usrećuju. Agresivna nas muzika čak može i naljutiti.

Slušanje opuštajuće muzike prije operacije može da utiče na nerve pacijenta poput sedativa.

Postoje mnogi načini za borbu protiv stresa i svako treba da imaj svoj mehanizam za smirivanje i opuštanje. Jedan od najuniverzalnijih načina je slušanje muzike, u zavisnosti od preferenci pojedinaca.

Nauka je potvrdila da slušanje muzike može da bude dobro za našu psihu, a dokaz za to je da su audio terapije dugo popularne kao način opuštanja i brige o zdravlju. Muzika je zapravo vijekovima unazad bila alat mnogih naroda za kolektivno osnaživanje, čak i u plemenskim uslovima. Godinama unazad sva istraživanja poseban osvrt imaju o tome koje pjesme su najbolje za opuštanje i umanjivanje stresa i anksioznosti. Postoje mnogi načini za borbu protiv stresa i svako treba da imaj svoj mehanizam za smirivanje i opuštanje. Jedan od najuniverzalnijih načina je slušanje muzike, u zavisnosti od preferenci pojedinaca.

Kako je stres jedna od pošasti modernog svijeta, vrlo je važno biti svjestan negativnog uticaja koji on ima na naše zdravlje i učiniti sve što je u našoj moći da ga spriječimo. Stres izaziva mnoge bolesti i ne treba dopuštati sebi da dugo budemo izloženi.

Najnovija istraživanja potvrđuju veliki uticaj muzike i na bebe, i to na upravo pretkonceptualnom nivou. Značaj muzike u prenatalnom stadijumu veći je od značaja drugih zvukova. U prošlosti su žene širom svijeta pjevale uspavanke svojim još nerođenim bebama, što su moderna istraživanja ocijenila kao značajno jer prve lekcije iz jezika dijete dobija još u materici. Glas koji pjeva obuhvata bogatiji spektar frekvencija nego glas koji govori i zato vrši snažniji uticaj. Neki elemeti muzike, posebno visina, boja, intenzitet tona i ritam jesu elementi koji se koriste i pri govoru. Zbog toga muzika priprema sluh, tijelo i mozak da sluša, prima i proizvodi zvuke govora, tj. da govori. Muziku možemo smatrati predlingvističkim jezikom. Četvoromjesečni fetus reaguje na veoma specifičan način na muziku: ako ga izložimo glasnoj muzici njegovo će srce kucati ubrzano.

Čak i stariji ljudi reaguju pozitivno kad slušaju muziku svoje mladosti, što je fenomen koji se može korisno upotrijebiti u muzikoterapiji za stare ljude. Muzikoterapija ima široko polje primjene zbog toga što podrazumjeva korišćenje verbalnih i neverbalnih tehnika. Muzikoterapija koristi muziku (zvuk) u dijagnostičke, terapijske i profilaktičke svrhe. Primjenjuje se u svim granama medicine i defektologije, kod djece i odraslih, od najranije dobi do starosti, individualno i u grupi, u bolničkim i vanbolničkim uslovima. Može se primjenjivati kod zdravih osoba u cilju podsticanja rasta i razvoja i u profilaktičke svrhe.

MUZIKA I EMOCIJE

Dokazano je da muzika utiče na ljude, i pozitivno i negativno. Ovi uticaji mogu biti prolazni i dugotrajni. Muzika povezuje sve emocionalne, duhovne i fizičke elemente univerzuma. Ona može mijenjati raspoloženje osobe. Utvrđeno je i da izaziva fizičke reakcije kod mnogih ljudi istovremeno, takođe ima sposobnost da ojača ili oslabi emocije. Muzika je organizovan zvuk, ali ta organizacija mora da sadrži elemente neočekivanog - inače je emocionalno
prazna i robotizovana.

Svako je nekad u životu iskusio jake tjelesne doživljaje slušajući muziku. Žmarci niz kičmu, naježenost, suze, ”treperenje” u stomaku ili smijeh. To su samo neke od reakcija koje se javljaju kad nas muzika duboko dirne, ”uradi” ili ”razbije”. U slučaju muzike koja se najbolje uklapa u situaciju, pojedinac će vjerovatno imati najveću predispoziciju da na nju emocionalno reaguje.

Da li su emocije koje doživljavamo dok slušamo muziku iste one emocije koje doživljavamo u realnim životnim situacijama. Poznato je da osjećanja imaju veliku moć i da, iako mnoge ljudske aktivnosti djeluju kao svjesno i razumski pokrenute, zapravo glavnu snagu crpe iz osjećanja. Za svoja najveća djela čovlek biva pokrenut osjećanjima koja se u njemu bude.

Pitanje je da li i osećanja koja doživljavamo uz muziku imaju istu takvu pokretačku moć. U psihologiji se osjećanja definišu kao specifična ponašanja koja se javljaju kao odgovor na neke procese oko nas ili u nama samima. Kako su osjećanja zapravo reakcija na nešto, ona su uvijek po pravilu orjentisana prema situaciji ili osobi koja iz nekog razloga značajna i uspjeva da ih provocira. Za javljanje osjećanja potrebno je da postoji nešto što će ih pokrenuti, da je pri tom to nešto osobi značajno i da je zbog toga u tom trenutku osoba kognitivno usmjerena na to. Ipak, ova definicija se ne može primijeniti na osjećanja
izazvana muzikom.

Muzika može biti pozadinska i ne mora biti u centru pažnje slušaoca, ali ipak može uticati na njegovo emotivno stanje. Realna stimulacija, koja je inače okidač za javljanje emocije, u slučaju muzike takođe izostaje. Sve ovo dovodi do pitanja da li, ukoliko se način nastanka ovoliko razlikuje, to neminovno dovodi i do razlike u kvalitetu emocije?

Emocije izazvane muzikom zapravo su samo odbljesak realnih osjećanja koji se vraćaju onda kada nas neka melodija podsjeti na realniost životnih situacija. Mnoge ljude neka pjesma može, kao po pravilu, uvijek rastužiti, dok ih druga može oraspoložiti i to sve samo zbog toga što ih podsjeća na neke prošle trenutke. Ipak, ne možemo sve doživljaje koje muzika izaziva u nama objasniti time što nam ona zapravo pomaže u buđenju nekih uspomena.

Ukoliko bi moć muzike zaista bila u tome, onda bi načini na koje reagujemo na različite pjesme bili uslovljeni našim prethodnim iskustvima i u zavisnosti od toga se i razlikovali. Iako se ovo ponekada dešava, ipak najveći broj ljudi na istu muziku reaguje na sličan način, najčešće zbog ritma. Samo tijelo sadrži ritmove, u radu srca, hodu, disanju itd.

Muzika takođe utiče na: brzinu disanja, električni otpor kože, zenice, krvni pritisak i puls.

Kao svako živo biće - mene muzika dotiče.Opšte poznato je svima koji me poznaju da mnogo pjevam( iako me nije lijepo slušati ),no svakako prija mojoj duši I podiže životnu energiju prisutnih. Pjevajte,radovanje unutar nas donosi I radosne dogadjaje.
SPECIJALISTA KLINIČKE PSIHOLOGIJE,
PSIHOTERAPEUT - MATOVIĆ JADRANKA

Naš portfolio naprednih rješenja integriše sve uzraste od ranog djetinjstva do duboke starosti. Isticanjem odličnog iskustva u prvom planu stvaramo sigurne, efikasne i iznad svega, pouzdane usluge. Uz bogato iskustvo i praktično znanje, pozitivno utičemo na rast i operativnu efikasnost naših partnera na terenu života. Jedan od glavnih ciljeva naše misije su pozitivni ljudi i okruženje.

TELEFON: +382 20 225 222
MOBILNI: +382 67 844 349
E-mail: vizija74@t-com.me
ul. Novaka Miloševa br: 6 Podgorica


KONTAKT FORMA