Napad panike i anksioznost

Napad panike i anksioznost - koje su sličnosti I razlike i kako sebi možemo pomoći
05/10/2023

Neka psihološka stanja poput napada panike i anksioznosti nije uvijek lako razlikovati, ali ih je važno prepoznati, kako bi na pravi način mogli da pomognemo sebi.

Anksioznost i napad panike se uglavnom poistovjećuju, ali zapravo između ova dva psihološka stanja postoje određene važne razlike koje bi trebalo da znamo, kako bi umjeli da ih razlikujemo i budemo svjesni, ako nam se dogode. Anksioznost podrazumijeva stanje koje traje, dok napad panike uglavom dolazi bez najave i brže prolazi. Postoje tehnike koje ća nam pomoći da savladamo ova stanja.

Što je napad panike, a što anksioznost?

Napadi panike se javljaju iznenada i uključuju intenzivno i često, jako, osećanje straha. Oni su praćeni veoma teškim fizičkim simptomima, kao što su ubrzan rad srca, kratak dah ili mučnina. Najnovije izdanje Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje (DSM-5) prepoznaje napade panike i kategoriše ih kao neočekivane ili očekivane. Neočekivani napadi panike se javljaju bez očiglednog uzroka. Očekivani napadi panike su izazvani spoljnim stresorima, kao što su fobije.

Napadi panike mogu se desiti svakome, ali više njih koji se dešavaju uzastopno može biti znak paničnog poremećaja.

Simptomi anksioznosti uključuju: zabrinutost i strah. Simptomi napada panike često da se manifestuju kao znojenje dlanova,podrhtavanje tijela,slab protok vazduha i mnoge druge.Svakako podsvijest reprodukuje uzastopne misli I emocije koje nisu ispoljene,odnosno koje smo nesvjesno zaključali.

Simptomi napada panike su uglavnom individualni. Osoba može opisati da ima simptome koje druga osoba nikada nije iskusila uprkos tome što je naznačila da je i ona imala “napad panike”.

Simptomi anksioznosti i napada panike

Simptomi napada panike i anksioznosti mogu da budu slični i da dijele mnogo sličnih emocionalnih i fizičkih stanja. Možete doživjeti i anksioznost i napad panike u isto vrijeme.

Možete iskusiti anksioznost u vidu nervoze dok brinete o potencijalno stresnoj situaciji, kao što je važna prezentacija na poslu,društvu. Kada dođe do situacije, anksioznost može kulminirati napadom panike.

Možda je teško da nekada napravite razliku da li doživljavate anksioznost ili napad panike. Uvijek razmišljajte što izaziva takvo stanje kod vas.

Anksioznost je obično povezana sa nečim što se doživljava kao stresno ili očekivano stresno u dužem vremenskom periodu. Napadi panike nisu uvijek izazvani stresorima. Najčešće se javljaju odjednom(upravo potiskivanjem). Anksioznost može biti blaga, umjerena ili teška. Anksioznost može da se dešava u pozadini vašeg uma dok obavljate svoje svakodnevne aktivnosti.

Napadi panike, takodje, uglavnom uključuju teške, ometajuće simptome. Tokom napada panike, autonomni odgovor tijela „bori se ili bježi“ preuzima kontrolu. Fizički simptomi su često intenzivniji od simptoma anksioznosti.

Dok se anksioznost može postepeno razvijati, napadi panike obično se javljaju naglo. Napadi panike obično izazivaju brige ili strahove u vezi sa novim napadom(misli koje dominiraju), Ovo može uticati na vaše ponašanje, navodeći vas da izbjegavate mjesta ili situacije za koje mislite da biste mogli da dobijete napad panike.

Uzroci koji izazivaju napad panike

Neočekivani napadi panike nemaju jasne spoljne okidače. Očekivani napadi panike mogu biti izazvani već poznatim stvarima i situacijama. Neki uobičajeni okidači za napad panike uključuju: stresan posao, određene društvene situacije, fobije, kao što su agorafobija (strah od gužve ili otvorenih prostora), klaustrofobija (strah od malih prostora) i akrofobija (strah od visine), podsećanja ili sećanja na traumatska iskustva.

Faktori rizika

Anksioznost i napadi panike imaju slične faktore rizika. Oni uključuju doživljaj traume ili prisustvo traumatskim događajima. Bilo kao dijete ili kao odrasla osoba, stresan životni događaj, stalni stres i brige, kao što su obaveze na poslu, sukobi u porodici ili finansijski problemi, sve može dovesti do anksizoznosti ili napada panike.

Postavljanje dijagnoze

Na osnovu anamneze u koju se ima uvid(iskren razgovor)može se dijagnostikovati anksiozni poremećaj, napad panike, kao i panični poremećaj.

Savjetovanje i psihoterapija

Terapije za anksioznost i panične poremećaje mogu uključivati razgovore sa stručnim licem često u kombinaciji sa određenim medikamentima.

Kognitivno-bihejvioralna terapija može vam pomoći da vidite stvari koje vas brinu na novi način. Psihoterapeut može da vam da smjernice za upravljanje okidačima kada se pojave.

Kognitivna terapija može vam pomoći da precizno odredite, preoblikujete I neutrališete beskorisne misli koje često leže u osnovi anksioznog poremećaja. Terapija izloženosti uključuje kontrolisano izlaganje situacijama koje izazivaju strah i anksioznost, što vam može pomoći da naučite da se suočite sa tim strahovima na novi način.

Tehnike opuštanja uključuju vježbe disanja od pouzdanog izvora, vođene slike, progresivno opuštanje i autogeni trening.

Ukoliko je nedovoljna pomoć psihoterapeuta svakako psihijatar može da prepiše određene ljekove kao što su antidepresivi - selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI) i inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina,u težim oblicima ujedinjeni trening I rad daje brze ciljane I očekujuće,olakšavajuće rezultate.

Psihoterapeut ili psihijatar često će u terapiji preporučiti kombinaciju razgovora I medikamenata. Uz konsultaciju psihologa(I ukoliko je potrebno psihijatra) takođe može da promijenie vaš plan liječenja tokom vremena.

Što je potrebno da uradite ako osjetite da dolazi anksioznost ili napad panike

Polako duboko udahnite. Kada osetite da vam se dah ubrzava, usmjerite pažnju na svaki udah i izdah. Osjetite kako vam se stomak puni vazduhom dok udišete. Brojite do četiri dok izdišete. Ponavljajte ovo dok vam se disanje ne uspori.

Prepoznajte i prihvatite ono što doživljavate. Ako ste već doživeli anksioznost ili napad panike, znate da to može biti neprijatno.. Podsjetite se da će simptomi proći i bićete dobro.

Vježbajte pažnju. Intervencije zasnovane na svjesnosti se sve više koriste za liječenje anksioznih i paničnih poremećaja. Svjesnost je tehnika koja vam može pomoći da svoje misli utemeljite u sadašnjosti. Možete praktikovati svjesnost aktivnim posmatranjem misli i senzacija bez reagovanja na njih.

Koristite tehnike opuštanja. Tehnike opuštanja uključuju aromaterapiju I opuštanje mišića,masaža.

Promjene životnog stila

Anksioznost može da izazove visok pritisak, ali i da bude njegov uzrok.

Promene načina života mogu vam pomoći da spriječite anksioznost i napade panike, kao i da smanjite ozbiljnost simptoma kada dođe do napada. Veoma je važno upravljajti izvorima stresa u svom životu.

Naučite kako da identifikujete i zaustavite negativne misli. Redovno budite umjereno fizički aktivni. Uravnoteženo se hranite. Pridružite se grupi za podršku osobama sa anksioznošću ili napadima panike. Ograničite konzumaciju alkohola I kofeina, kao i upotrebu droga.Redovno razgovarajte sa stručnim licem,obnavljajte gradivo rada na sebi.Spavajte sa lijepim mislima I budite se sa srećnim okolnostima istih misli.